Antarktik: Strogo zabranjena zona. Zašto?

Antarktik je sve oko nas. To je ledeno prostranstvo koje nas okružuje. U daljini tog prostranstva se nalaze sakriveni kontinenti. Sakrivena od strane vladajucih elita po cijenu života. Svaki pokušaj bilo brodom ili avionom je bio spriječen, potopljen i proglašen nestalim. Po starim Japanskim kartama tamo se nalaze izgubljeni svijetovi za koje se prije znalo i o kojima se kroz povijest pisalo i spominjalo. Ali ovaj nametnuti sistem unazad 500 godina je sakrio sve dokaze i zabranio odlazak iza ledenog zida, tj Antarktika.

 

Zašto je pristup Antartiku zabranjen? Godine 1956. je (Richard E. Byrd) posljedji put vodio slobodnu ekspediciju i nisu uspjeli da pređu preko Antartika, jer kako on kaže zaustavio ih je veliki zid (takozvani byrd-ov zid)! Godine 1953. Byrd je u televizijskom intervjuu izjavio da je to kontinent sa površinom većom nego USA. Bogat ugljem, uranijumom, niklom i drugim rudama. Mnoge zemlje su želele deo tih resursa: Russia, Australia I Brazil. A onda godine 1959. 47 zemalja se odjednom zajednički slaže da prihvati Ugovor o Antartiku i naprasno odustane od resursa. Žele da vjerujemo da se Antartik stalno pomera, a ustvari je svuda oko nas što se i vidi na modelu ravne zemlje. Da li se iza Antartika krije jos zemlje?

Ugovor o Antarktici i povezani sporazumi, zajednički nazvani Sustav antarktičkog ugovora (engl. Antarctic Treaty System), reguliraju međunarodne odnose vezane za Antarktiku, jedini nenaseljeni kontinent na Zemlji. Za potrebe ugovornog sustava, Antarktika je definirana kao cjelokupno kopno i sve ledene ploče južno od 60°. Povelju je potpisalo 46 zemalja, uključujući i Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države. Poveljom je na Antarktici zabranjena vojna aktivnost i dopuštena znanstvena istraživanja. Ovo je prvi sporazum o kontroli naoružanja potpisan tijekom Hladnog rata.

Glavni ugovor otvoren je za potpisivanje 1. prosinca 1959. godine, a stupio je na snagu 23. lipnja 1961.. Izvorne potpisnice bile su 12 država aktivnih na Antarktici tijekom Međunarodne geofizičke godine (engl. International Geophysical Year) 1957. – 58., a koje su prihvatle poziv SAD-a da pristupe konferenciji na kojoj su vođeni pregovori o ugovoru. To su bile Argentina, Australija, Belgija, Čile, Francuska, Japan, Novi Zeland, Norveška, Južna Afrika, SSSR, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.

Konzultativni sastanci Antarktičkog ugovora (engl. Antarctic Treaty Consultative Meetings) održavaju se godišnje kao međunarodni forum za upravljanje ovim područjem. Samo 28 država od 46 država stranaka ima pravo odlučivanja na ovim sastancima. Na ovim sastancima donešeno je oko 200 preporuka (sporazuma) koje su ratificirale vlade država stranaka. Zajedno s glavnim ugovorom, ovi sporazumi zajedno čine sustav ugovora.

Antarktik NIJE ono sto mislite – Nema 24 satnog Sunca!

Ruski obavestajni izvori o operaciji High Jump na Antartiku. Hitler Njemacka istrazivanja Antarktika u 2.sv.ratu.


a

Share

Ostavite svoj komentar koji će nam služiti za povratnu informaciju o ovoj temi. Hvala.

komentara